Prema biopsihosocijalnom modelu zdravlja i bolesti više je razina koje utječu na navedeno. Svaka osoba ima neku svoju naslijeđenu genetiku i uz nju pripadajuću fiziologiju – npr. sklonost moždanom udaru, depresija, pretilost i slično.
Sa svim navedenim osoba ide kroz život, pritom doživljava različita iskustva koja utječu na njezine/njegove misli/emocije i ponašanja.
Budući da nitko nije izolirana jedinka, automatski čini dio nekog društva, zajednice, a naravno i vlastite obitelji – pri čemu svi ti socijalni sustavi utječu na dobrobit osobe.
Ponekad osobe s nepovoljnom genetikom okružene podržavajućim socijalnim sustavom ne razvijaju bolesti/poremećaje/smetnje za koje imaju genetsku predispoziciju, baš kao što i dobra genetika nije garancija zdravlja kroz život.
